ODJEL ZA DJECU PREDŠKOLSKE DOBI I REHABILITACIJU

U okviru Odjela za djecu rane i predškolske dobi djeluje:

  1. a) Stručna cjelina – Rana intervencija
  2. b) Stručna cjelina – Odgoj i obrazovanje djece rane i predškolske dobi s teškoćama u razvoju
  1. a) STRUČNA CJELINA – RANU INTERVENCIJU

Pojam  rana  intervencija označava proces informiranja, savjetovanja, edukacije i podrške djeci u ranoj dobi (i njihovim roditeljima) kod koje je utvrđeno stanje mogućeg odstupanja u razvoju, s visokim rizikom za daljnji razvoj. Ovaj proces obuhvaća i djecu kod koje postoji faktor rizika za razvojno odstupanje koje bi kasnije moglo utjecati na njihov daljnji razvoj i buduće školovanje. Europska mreža za ranu intervenciju definira ranu intervenciju kao sve oblike poticanja koji se primjenjuju kao posredne i neposredne posljedice nekog utvrđenog razvojnog uvjeta, a usmjereni su prema roditeljima. Rana intervencija uključuje dijete kao i njegove roditelje, obitelj I širu mrežu ( Ljubešić, 2003).

Ove definicije objedinjuju ono što  čini bit rane intervencije, a to znači što ranije uključivanje djeteta u sam proces rehabilitacije, neovisno o tome je li oštećenje nastalo prenatalno, perinatalno ili postnatalno, te rad s roditeljima i pružanje podrške. Cilj je potaknuti optimalan rast i razvoj djeteta kako bi ono razvilo svoje potencijale na emocionalnom, socijalnom i kognitivnom području (Sabolič, 2006). 

U skladu s navedenim u Dnevnom centru za rehabilitaciju Veruda- Pula provodi se program rane intervencije koji se prema dostupnim kapacitetima i resursima nastoji započeti što ranije kako bi se roditeljima i djetetu pružila pravodobna pomoć.  Djeci i roditeljima uključenim u ranu intervenciju nastoji se što kvalitetnijom i stručnom podrškom poticati što optimalniji razvoj i prevenirati moguće rizike.

Naša Ustanova već dugi niz godina pruža usluge, gdje po preporukama nenonatolga, neuropedijatra, pedijatra, sa područja cijele Istarske Županije uključuje djecu i njihove roditelje, što ranije u program. Program se provodi timski, uz kontinuirani rad fizioterapeuta, logopeda, psihologa, edukacijskog rehabilitoatora, te vanjski suradnika fizijatra i pedijatra.

Zajedno sa roditeljima kao glavnim partnerima , provodeći program nastojati će se što bolje pratiti i bilježiti  sve djetetove reakcije, oblike komunikacije, reakcije, stanja, te procese učenja, kroz individualni vremenski period za svakog posebno(terapeut u kabinetu, a roditelj kod kuće), uskladiti potrebe svakog djeteta prateći stupanj razvoja, sposobnosti i interese, te na temelju toga birati sadržaje i aktivnosti koji moraju biti primjereni i zanimljivi djetetu.

  1. b) STRUČNA CJELINA ODGOJ I OBRAZOVANJE DJECE RANE I PREDŠKOLSKE DOBI S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU

Odgojno obrazovni rad planira se i realizira prema Godišnjem planu i programu izrađenom prema Programima predškolskog odgoja, naobrazbe i skrbi djece s intelektualnim teškoćama i djece s cerebralnom paralizom s većim teškoćama u razvoju i temelji se na Nacionalnom kurikulumu za rani i predškolski odgoj i obrazovanje. Za svako dijete izrađuje se individualni edukacijski plan rada (IEP) kao osnova za provođenje individualnog rada kroz godinu temeljem edukacijsko rehabilitacijske procjene pomoću Opservacijske liste te Evidencijskog lista za opservaciju i praćenje napredovanja djece s motoričkim poremećajima. Metode rada u skupini uključivat će individualni rad i grupni rad kroz individualizirani pristup svakom djetetu.

Odgojno obrazovni rad provode odgojitelji u suradnji s edukacijskim rehabilitatorom te  ostalim članovima  stručnog tima a to su logoped, fizioterapeut, psiholog, senzorni pedagog, stručnjak za asistivnu tehnologiju, medicinska sestra.

Program se sastoji od sljedećih područja:

  1. BRIGA O SEBI Ciljevi područja brige o sebi odnose se na osamostaljivanje djece na području hranjenja, osobne higijene, oblačenja i svlačenje te na zaštićivanje, odnosno samozaštitu, od eventualnih opasnosti iz neposredne okoline. Zadaci se provodr  kroz svakodnevne aktivnosti u vrtiću.
  1. RAZVOJ SPOZNAJE Cilj ovog područja je stjecanje znanja o predmetima i pojavama koje dijete

okružuju.

  1. RAZVOJ MOTORIKE Cilj razvoja motorike jest razvoj tjelesnih sposobnosti, prirodnih oblika kretanja, spretnosti ruku i prstiju, okulomotorne koordinacije te usmjereno rukovanje sredstvima i materijalima.
  1. KOMUNIKACIJA Ciljevi ovog područja uključuju sposobnost djeteta da može izraziti što voli, želi i kako se osjeća te da bolje razumije svijet oko sebe.

Dva osnovna potpodručja su ekpresivni i receptivni jezik.

Kako sva djeca iz skupine imaju većih poteškoća komunikacije, ovom području  se posvećuje posebna pažnja, uključujući verbalni i neverbalni jezik. Tako će se poticati komunikacija djece vokalizacijom, gestama, govornim jezikom, sličicama (PECS) i ostalim sredstvima alternativne i augmentativne komunikacije (komunikatori, tableti). Na razvoj receptivne i ekspresivne komunikacije posebno se utječe korištenjem glazbe, glazbenim aktivnostima u krugu, slušanjem dječjih pjesmica i brojalica te poticanjem na vokalnu imitaciju poznatih pjesama. Također  se potiče praćenje kratkih dječjih priča,animiranih filmova, igrokaza i dječjih predstava.

5.EMOCIONALNI I SOCIJALNI RAZVOJ

Zadaci ovog područja ostvaruje se svakodnevnim aktivnostima unutar skupine te tijekom zajedničkih aktivnosti i druženja s djecom iz ostalih skupina.  Brojnim kontaktima kroz gostovanja,  posjetama, sudjelovanjima na  priredbama i manifestacijama na nivou grada, aktivnostima  u organizaciji DND Pula, omogučiuje se stjecanje  iskustava i skladan socioemocionalni razvoj te senzibilizaciju društvene okoline za djecu s teškoćama u razvoju.

Posebna pažnja posvećuje se što skladnijem emocionalnom razvoju svakog djeteta. Potiče se pozitivna slika o sebi i pozitivna slika o drugima te se stvara vedra  i vesela atmosfera tijekom svakodnevnog boravka u vrtiću.